Od prvih drvenih reketa do suvremenih tehnoloških inovacija, tenis je prešao dug put, ali je jedno ostalo nepromijenjeno – najbolji tenisači svih vremena ostaju simboli strasti, discipline i rekorda koji su obilježili čitave epohe, ali i postaju idoli svim onim djevojčicama i dječacima koji tek kreću držati teniski reket u rukama.
U svijetu u kojem svaka sezona donosi nove izazove i nove mogućnosti za klađenje, ATP rekordi služe kao trajno mjerilo veličine. Oni ne odražavaju samo broj osvojenih titula, već i dosljednost, dugovječnost i sposobnost dominacije protiv najboljih.

Profesionalna era tenisa počela je 1968. godine, kada su amateri i profesionalci konačno mogli se natjecati na istim turnirima. Ta nova era otvorila je vrata globalizaciji tenisa i stvorila prostor za nastanak velikih rivalstava i impresivnih ATP rekorda.
Jedan od prvih istinskih velikana bio je Rod Laver, jedini tenisač u povijesti koji je osvojio sva četiri Grand Slam turnira u istoj sezoni – i to dva puta, 1962. i 1969. godine. Njegov rekord ostaje nedostižan više od pola stoljeća kasnije i često se koristi kao referentna točka kada se govori o najvećim dostignućima u tenisu.
Sedamdesete i osamdesete godine donijele su nove legende – Björn Borg, koji je osvojio pet uzastopnih titula na Wimbledonu i John McEnroe poznat po savršenoj kombinaciji talenta i buntovnog temperamenta. Njihovo rivalstvo unijelo je u tenis emociju, strast i dramu, pretvarajući sport u globalni spektakl.

Devedesete godine prošlog stoljeća obilježio je Pete Sampras, čovjek koji je redefinirao dominaciju na travi. Sampras je završio šest uzastopnih sezona kao broj 1 na ATP ljestvici (1993–1998) – rekord koji i danas svjedoči o njegovom nevjerojatnom talentu i ustrajnosti. Njegov stil igre, zasnovan na snažnom servisu i igri na mreži, postao je uzor generacijama.
Njegov vječiti rival, Andre Agassi, bio je potpuna suprotnost – tenisač koji je osvojio sva četiri Grand Slama i zlatnu olimpijsku medalju (Atlanta 1996), čime je postao jedan od rijetkih s tzv. “Career Golden Slamom”. Agassi je tenis učinio pristupačnijim i popularnijim zahvaljujući svom karakteru i šarmu.
Početkom 2000-ih, na scenu je stupio čovjek koji je promijenio način na koji se tenis igra – Roger Federer. Njegova elegancija, preciznost i tehnička perfekcija učinili su ga sinonimom savršenstva. Federer je prvi tenisač koji je stigao do 20 Grand Slam titula, čime je postavio novi standard veličine u Open eri.
Ako je Federer simbol elegancije, Rafael Nadal je oličenje snage i borbenosti. Njegova dominacija na zemljanoj podlozi i danas se čini gotovo nemogućom – s 14 titula na Roland Garrosu i ukupno 22 Grand Slam trofeja, Nadal je postao sinonim za izdržljivost i mentalnu snagu. Njegov rekord na pariškoj zemlji (samo tri poraza u više od 110 mečeva) vjerojatno nikada neće biti nadmašen.
Ali nijedan tenisač nije pomaknuo granice kao Novak Đoković. Srpski prvak postavio je gotovo sve ključne ATP rekorde modernog doba:
Najviše tjedana na prvom mjestu ATP ljestvice – 428 (rekord svih vremena)
Najviše Masters 1000 titula – 40+
Najviše Grand Slam titula u povijesti – 24
Najviše sezona završenih kao broj 1 – 8
Najviše pobjeda nad igračima iz Top 10
Đoković je jedini tenisač u Open eri koji je istovremeno držao sva četiri Grand Slam naslova, podvig poznat kao „Nole Slam“. Njegov pristup igri – taktički, fizički i mentalno besprijekoran – učinio ga je najkompletnijim igračem u povijesti tenisa.
Tenis ne bi bio ono što jest bez rivalstava koja su ga oblikovala. Od Borg–McEnroe i Sampras–Agassi, do suvremene „Velike trojke“ – Federera, Nadala i Đokovića – svaki dvoboj bio je više od sportskog okršaja.
Rivalstvo između Federera i Nadala, poznato kao „Fedal“, donijelo je kontrast stila i osobnosti: ljevoruki borac protiv umjetnika preciznosti. Njihovi dvoboji, posebno na Wimbledonu i Roland Garrosu, ušli su u povijest sporta.
Kasnije, Đoković je postao ključni element te trojke – igrač koji je u najvećim trenucima uspijevao prevagnuti protiv obojice. Statistika potvrđuje: Đoković ima pozitivan međusobni omjer i protiv Federera i protiv Nadala, što dodatno potvrđuje njegovu povijesnu nadmoć.

Nakon dva desetljeća dominacije „Velike trojke“, tenis ulazi u novu eru. Carlos Alcaraz i Jannik Sinner predstavljaju val mladih zvijezda koje kombiniraju brzinu, agresivnost i taktičku zrelost. Alcaraz je već postao najmlađi svjetski broj 1 u povijesti ATP-a i osvojio Grand Slam titule na travi i zemlji, pokazujući svestranost dostojnu svojih prethodnika.
Ipak, rekordi koje su postavili Federer, Nadal i Đoković djeluju gotovo nedodirljivo. ATP rekordi današnjice postali su granice koje nove generacije mogu samo pokušati dosegnuti.

Pogled na statistiku najbolje opisuje veličinu ovih prvaka:
Roger Federer – 20 Grand Slam titula, 310 tjedana kao broj 1 (237 uzastopnih)
Rafael Nadal – 22 Grand Slam titule, 14 puta prvak Roland Garrosa
Novak Đoković – 24 Grand Slam titule, 428 tjedana na vrhu ATP ljestvice
Pete Sampras – 14 Grand Slam titula, 6 sezona završio kao broj 1
Andre Agassi – “Career Golden Slam” (sva četiri GS + olimpijsko zlato)
Rod Laver – dva kalendarska Grand Slama (1962, 1969)
Ove brojke nisu samo zapisi – one su priče o eri discipline, mentalne čvrstine i nadljudske upornosti.
ATP rekordi nisu samo dio povijesti; oni su kompas koji pokazuje kako se tenis mijenja i evoluira. Svaka sezona donosi nove prilike da se povijest ispiše iznova.
Za ljubitelje sporta i klađenja, a naročito klađenja uživo, ovi podaci nisu samo zanimljivosti – oni predstavljaju osnovu analize. Statistika o podlogama, performansama protiv Top 10 rivala ili o broju osvojenih break poena često otkriva više nego što nude same kvote. U modernom sportskom klađenju, poznavanje ATP rekorda znači razumijevanje suštine igre.
Definirati najboljeg tenisača svih vremena gotovo je nemoguće, jer svaka era imala je svoje junake, okolnosti i stil igre. Laver je otvorio put, Sampras i Agassi donijeli glamur, Federer je unio eleganciju, Nadal – snagu i strast, a Đoković – savršen balans svega. No, danas ipak vlada gotovo nepodijeljeno mišljenje da bi ukupno gledano to definitivno mogao biti Novak Đoković.
Bez obzira na preferencije, jedno je sigurno: ATP rekordi su svjedočanstvo najvećih dostignuća sporta koji spaja tehniku, inteligenciju i mentalnu snagu. Dok nova generacija kuca na vrata povijesti, tenis ostaje vječna potraga za savršenstvom – igra u kojoj se veličina ne mjeri samo trofejima, već i utjecajem koji ostaje zauvijek.